给孩子订一份《新华每日电讯》，高考语文准拿高分
Internetski preglednik[1][2] (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogu?uje pregled web-stranica i multimedijalnih sadr?aja vezanih uz njih.
Najpopularniji preglednici danas su:
- Google Chrome – besplatan preglednik tvrtke Google
- Safari – besplatan preglednik tvrtke Apple Inc.
- Firefox – besplatan preglednik otvorenog koda iz Mozilla projekta
- Microsoft Edge – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
- Opera – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera
- Internet Explorer – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
Jedna od opcija za hrvatski naziv bija?e i web-prebirnik,[3][4] jer se "preglednik" mo?e rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin. Svi navedeni su grafi?ki programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadr?aje). Osim grafi?kih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.
HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA Mosaic – koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.
Godine 1994., Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic), pokrenuo je vlastitu tvrtku – Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) – ?ime je zapo?et rat preglednika. Zahvaljuju?i ?injenici ?to je IE dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio posti?i da se oko 2000. godine koristio u vi?e od 80% ra?unala.
Netscape je odgovorio tako ?to je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas ve?ina stru?njaka dr?i kao najboljeg i najsigurnijeg – Mozilla i njegovih izvedenica kao ?to je Firefox.
Od tekstualnih preglednika jo? uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste Lynx i Links.
Na Linuxu je popularan jo? i Konqueror, a na Macintosh OS X se ?esto koristi Safari.
Svaki internetski preglednik je interpreter. Dakle, stranica je pisana u kodu koji preglednik interpretira u ?itljiv sadr?aj.
- ↑ ?asopis Bug ?Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 10. svibnja 2010. (Wayback Machine) Stalna kolekcija
"Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..." - ↑ Ve?ernji list A. Be.: Iza?la Opera 10.50 – najbr?i internetski preglednik na svijetu, 3. o?ujka 2010.
- ↑ Internetsko nazivlje Kre?imir Pintari?, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. o?ujka 2014.
- ↑ Problemi hrvatskoga ra?unalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motri?ta) Milica Mihaljevi? ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. o?ujka 2014.